Vinkovci - željezničko čvorište
Vinkovci su rasporedni, ranžirni i odvojni kolodvor, koji se nalazi u km 155+864 ( sredina kolodvorske prijemne zgrade ), na X. paneuropskom koridoru dvokolosiječne pruge prvog reda Tovarnik d.g. - Savski Marof d.g.
Povijesni dio
Zbog svog izvanrednog geografskog položaja i velikog prirodnog bogatstva okolnih krajeva, Vinkovci su vrlo rano postali zanimljivi tadašnjim mađarskim vlastima, koje su vidjele veliki potencijal u ovom kraju, ponajviše zbog hrastovih šuma u Bosutskoj nizini i Spačvanskom bazenu.Eksploatacija šuma je najviše utjecala na razvoj željeznice, što se vidi iz toga da su gotovo sve pruge koje vode iz Vinkovaca sagrađene u razdoblju najveće eksploatacije između 1880. godine i 1910. godine.Prva pruga sagrađena je 23.studenoga.1878. godine, na relaciji Vinkovci - Dalj.Unatoč svemu tome, Vinkovci su u početku bili beznačajna stanica.Prvotni plan za šumsku prugu Vrbanja - Vukovar na relaciji Vrbanja - Otok - Privlaka - Stari Jankovci - Petrovci - Vukovar s daljnjim transportom Dunavom do Budimpešte, bio je ukinut zahvaljujući inženjeru Mađarskih državnih željeznica Arpadu Knothyu, koji je uvidio izvanredan geografski položaj Vinkovaca, te se izborio za novu trasu Vinkovci - Otok - Vrbanja - Brčko, čijim je puštanjem 29.10.1886. godine, dotada beznačajna željeznička stanica Vinkovci postala željezničkim raskrižjem.
Daljnji slijed izgradnje pruga u Vinkovcima:
Vinkovci - Sremska Mitrovica 07.listopada.1891.godine
Vinkovci - Županja 30.rujna.1901.godine
Vinkovci - Gaboš - Osijek 23.studenoga.1910.godine
Ovim procesom izgradnje pruga, formiralo se željezničko čvorište Vinkovci.Već 1911.godine broj putnika koji su proputovali stanicu prešao je milijun ( 1 030 511 )
Nakon Prvog svjetskog rata, 1928. godine nastavlja se daljnji razvoj, te se gradi teretni kolodvor sa 10 kolosijeka, koji se nalazi zapadno od putničkog kolodvora.Izgradnjom teretnog kolodvora povećala se frekventnost vinkovačkog prometnog raskrižja i označava nastanak budućeg velikog ranžirnog kolodvora.
Dogradnja pružnog sistema:
1928. izgrađen je i stavljen u upotrebu teretni kolodvor na mjestu današnjeg A i D parka čvora Vinkovci
15.prosinca.1928. završen je i stavljen u javni promet drugi kolosijek na relaciji Beograd - Vinkovci - Slavonski Brod
12.srpnja.1929. proradila je dvokolosiječna veza između putničke i željezničke teretne stanice u Vinkovcima
15.svibnja.1930. dovršen je i stavljen u upotrebu spojni kolosijek kod monopola, koji je jedno vrijeme služio kao triangl za okretanje lokomotiva
Teretni ( ranžirni ) kolodvor je kompletno dovršen i pušten u rad u listopadu 1948. godine.Sastojao se od četiri "parka" A, B, C i D u kojima je ukupno bilo 11 prijemnih, 29 ranžirno-otpremnih, 12 noćnih, 3 pretovarna, 2 vezana i 6 drugih kolosijeka. Njihova ukupna duljina iznosila je oko 58 kilometara!Putnički kolodvor izravno je s ranžirnim bio spojen s 5 kolosijeka, a ložionica s jednim kolosijekom.
Ranžirni kolodvor je bio desetljećima prvi u bivšoj Jugoslaviji i jedan od najvećih u srednjoj i jugoistočnoj Europi sa dnevnom preradom od 4000 do 5000 vagona i sa 500 zaposlenih radnika.
Poslije izgradnje teretnog kolodvora, gradili su se novi prateći objekti :
1959. novo robno skladište
1964.depo za održavanje "šinobusa" i diesel lokomotiva
1965. nova prijemna zgrada sa peronima i svim sadržajima za prijevoz putnika
1967. velika radionica za popravak vagona
1971. suvremeni opremljeni centar za daljinsko upravljanje (elektrifikacija kablovske mreže) od Tovarnika do Novske
1977. nova postavnica za centralno rukovanje sa svim skretnicama i signalima u putničkom kolodvoru
Kapaciteti i propusna moć putničkih i teretnih vlakova su bili vrlo veliki, broj putničkih vlakova iznosio je 300 do 360 dnevno ( svakih 4 - 5 minuta je ulazio po jedan vlak u stanicu! ), dok je broj teretnih vlakova iznosio čak 110 dnevno.Ukupna otprema putnika iznosila je oko 4 000 000 godišnje i samo je zagrebački kolodvor u Hrvatskoj imao veći godišnji promet od vinkovačkog!Broj zaposlenih na prugama i čvorištu bio je oko 3600 ( kasnije se smanjio zbog modernizacije ).
Osim toga, vinkovački putnički kolodvor dugi je niz godina imao najveći broj prispjelih i otpremljenih vlakova, oko 73000 vlakova je prispijevalo u kolodvora, a oko 73500 je bilo otpremano s kolodvora, broj putnika dnevno koji su bili u tranzitu iznosio je oko 8000.
Danas je nažalost ovaj broj daleko manji, te se tako npr. samo broj putničkih vlakova smanjio na 91 dnevno, dok je broj teretnih vlakova pao na 25 dnevno, što je više od četiri puta manje nego prije Domovinskog rata.