HŽ-Infrastruktura objavila je danas da će uskoro započeti sanacija željezničkog mosta Sava Jakuševac u Zagrebu koja bi trebala biti gotova do početka prosinca ove godine i koštat će oko 30 milijuna kuna, a u fazi projektiranja je i obnova tzv. zelenog, najpoznatijeg zagrebačkog željezničkog mosta preko Save.

Željeznički most Sava Jakuševac, poznat i kao most Mićevec, sagrađen je 1968. godine, a zbog utonuća jednog od potpornih stupova zatvoren je od ožujka 2009. godine.
Na javnom natječaju kao najpovoljniji ponuditelj za njegovu sanaciji odabran je konzorcij kojeg čine tvrtke Hidroelektra i Pružne građevine s kojima je ugovor potpisan, a pripremni radovi su već počeli.
Ukupna troškovi radova na sanaciji mosta Sava Jakuševac procjenjuje se na 30 milijuna kuna, od čega se 24 milijuna kuna odnosi na vrijednost ugovora s tvrtkama Hidroelektra i Pružne građevine, a ostatak na nadzor koji će obavljati Institut IGH (stručni nadzor) i Hrvatske vode (vodni nadzor) te radove na kontaktnoj mreži i pružnom gornjem ustroju koje će obavljati Elektrotehnički poslovi održavanja i Građevinski poslovi održavanja u sastavu HŽ-Infrastrukture.
Projekt sanacije izradili su Institut IGH i zagrebački Građevinski fakultet, a predviđa da se oštećeni potporni stup sruši i na njegovu mjestu sagradi novi. Sanirat će se i oštećena čelična konstrukcija te željeznički kolosijeci, a planiraju se izgradit i dva nova potporna praga kako bi se spriječila daljnja erozija šljunka s dna Save.
Sanacija bi trebala biti gotova do početka prosinca 2010. i time će se rasteretiti zagrebački Glavi kolodvor, ističu iz HŽ-Infrastrukture.

U fazi projektiranja je i obnova tzv. zelenog mosta preko Save, najpoznatijeg željezničkog mosta preko Save izgrađenog 1939., koji je, kako naglašavaju iz HŽ-Infrastrukture, presudan za željeznički promet od Zagreba prema jugu (dio V. paneuropskog koridora) te je stoga njegova redovita obnova jedan od prioriteta.
Podsjećaju i na kulturološku vrijednost tog mosta jer na njemu ništa nije izvedeno zavarivanjem te je po statičkom sustavu Langerova greda, odnosno greda ojačana lukom.
Radovima na obnovi tzv. zelenog mosta planira se povećati i njegova nosivost, kako bi se udovoljilo standardima suvremenih međunarodnih pruga.
U tijeku je izrada projekta sanacije donjeg ustroja mosta te se početak radova na prvoj fazi sanacije očekuje ove godine, za što je planirano oko 4 milijuna kuna, ističu iz HŽ-Infrastrukture.

(poslovnojutro.com)

Uskok podigao optužnice u predmetu HŽ-ove Agencije za integralni transport (Agit). D. Kobaka, B. Robić, A. Sarića i V. Vasiljevića tereti se da su Agit oštetili za više od 3,7 milijuna eura, pri čemu su sebi protupravno prisvojili više od 3,2 milijun eura

Nakon jednogodišnje istrage Uskok je u ponedjeljak podigao optužnicu protiv bivšeg direktora Hrvatskih željeznica Davorina Kobaka, bivše direktorice HŽ-ove Agencije za integralni transport (Agit) Biserke Robić, komercijalnog direktora Agita Andrije Sarića i bivšeg direktora Željeznica Srbije Vladimira Vasiljevića. Uskok ih tereti da su se udružili kako bi iz Agita nezakonito izvukli novac i oštetili ga za više od 3,7 milijuna eura, pri čemu su sebi protupravno prisvojili više od 3,2 milijun eura.

Uskok navodi da su spomenuti od 2002. do 2008. iz Agita preko off shore tvrtki izvukli 3.723.182,61 eura na osnovi fiktivnih troškova.
Prema optužnici, Kobak i Robić su angažirali Sarića i Vasiljevića da kao ovlaštene osobe inozemnih društava u Zagrebu, Mostaru, Banja Luci i Grazu otvore nerezidentne račune tih društava te su svih četvero u ime tih tvrtki ispostavljali fiktivne fakture o Agitovu preuzimanju robe, a fakture bi zatim Robić i Sarić ovjeravali kao osnovane i nalagali njihovo plaćanje. Istraga je pokrenuta u srpnju prošle godine, nakon što su hrvatskoj policiji austrijski kolege dostavili podatke o nekliko off shore tvrtki koje su poslovale s Agitom, a ispostavilo se da je neke od njih osnovao sam Kobak. Uskok je u optužnici predložio da se Kobaku i Biserki Robić produlji pritvor i oduzme im se nezakonito pribavljena imovinska korist. Već nakon pokretanja istrage sud je na zahtjev Uskoka Kobaku, Biserki Robić i Sariću blokirao imovinu.

(vjesnik.com)

Ministar prometa Božidar Kalmeta donio je odluku da se privremeno obustavi promet na tri dionice željezničkih pruga, s tim da sve govori da bi to moglo biti i zauvijek. Radi se o prugama koje godinama nisu bile održavane i koje bi u općoj besparici što vlada u HŽ-u mogle biti prve žrtve štednje

Kako odluku o definitivnom zatvaranju neke dionice može donijeti samo Sabor, Kalmeta je izabrao privremeno rješenje s očitom namjerom da to potraje unedogled. U samom dopisu od 5. svibnja stoji da se pruge zatvaraju do 'kapitalne sanacije', ali bez navedenih vremenskih rokova.

Daruvar ostaje bez veze sa Zagrebom

Obustava prometa na relacijama Sirač – Pčelić, Pleternica – Našice te na dionici Ličko Dugo Polje – Knin kreće od sljedećeg ponedjeljka 17. svibnja, otkad bi na tim relacijama putnike trebali prevoziti autobusi.
´Tražili smo vraćanje direktne veze da bismo  privukli turiste iz Zagreba jer im imamo što ponuditi. Osim toga, imamo mnogo mladih koji studiraju u Zagrebu. Daruvar je ionako prometno izoliran i do bilo kojeg susjednog grada imamo 50 kilometara', kaže Dalibor Rohlik, gradonačelnik Daruvara.Zbog toga će, naglasio je, inzistirati da se što prije otvori pruga od Sirača do Daruvara dužine otprilike 11 kilometara. Strah ga je da je, što se dulje bude čekalo, veća opasnost da pruga više nikad ne bude otvorena.

Zatvara se pruga koja se spasila Slavoniju

Drugačijeg je raspoloženja gradonačelnik Pleternice Franjo Lucić koji ne žali previše za prugom prema Našicama. Iako je za vrijeme Domovinskog rata i okupacije zapadne Slavonije ta pruga bila jedina veza s ostatkom Hrvatske, nju danas koristi jako malo putnika.
'Iskreno, ta dionica je ionako bila politički održavana. Ljudi je ne koriste. Istina je i da će se pogoršati naša veza prema Našicama i Osijeku, ali u vrijeme krize mora se štedjeti', ističe Lucić.

Dionica Unske pruge Ličko Dugo Polje-Knin

Treća pruga koja se našla na meti Kalmete je dionica Ličko Dugo Polje – Knin. Riječ je o dionici na Unskoj pruzi, najkraćoj poveznici Zagreba s Dalmacijom preko BiH. Nakon rata pruga je bila zatvorena sve do siječnja 2001, kad je ponovo stavljena u promet, ali samo za teretne vlakove. Za vrijeme bivše države godišnje se Unskom prugom prevozilo 1,4 milijuna putnika!

'Zatvaranjem dionice Ličko Dugo Polje – Knin mi više nemamo alternativu u slučaju da se nešto dogodi na Ličkoj pruzi. Tad bi došlo do prekida željezničkog prometa prema Dalmaciji. Slično vrijedi i za ostale dvije dionice na kojima se obustavlja promet. Iako se radi o lokalnim prugama, one su značajne u slučaju da dođe do prekida na glavnim pravcima, kao što imamo primjer iz rata', kaže Marko Gašpar, predsjednik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske.

 (tportal.hr)

IX. po redu susret željezničkih modelara i maketara u organizaciji www.kzmz.hr sa sajmom modela, izložbom maketa, modula, modela te popratnog materijala i naravno dobrim druženjem biti će održan

Središnja svečanost u povodu 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj održana je u subotu,24. travnja 2010. na kolodvoru u Kotoribi.

U Kotoribi je bio organiziran cjelodnevni program koji je uključivao dolazak posebnih vlakova iz Zagreba i Mađarske.Nakon dolaska vlakova iz Zagreba i Mađarske kojeg je vukla parna lokomotiva,na kolodvoru se održala središnja svečanost "V Kotoribi cugmašina fućnula"  koja je uključivala kulturno-umjetnički program međimurskih KUD-ova Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba, puhačkog orkestra KUD-a HŽ-a Varaždin i tete Lize.

Osim čelnih ljudi HŽ-a,njihovih gostiju iz gospodarstva i lokalne samouprave,na svečanost su došli i visoki državni dužnosnici,a među njima i predsjednik Republike Ivo Josipović.